Posni slani pužići

Priprema

Oklagijom istanjiti lisnato testo na debljinu od pola centimetra. Za fil umutiti tunjevinu sa senfom, dodati biber, so, mleveni korijander i dobro izmešati. Pripremljeno lisnato testo premazati filom  i urolati.

Rolat seći na šnjite debljine prsta. U pleh obložen papirom za pečenje poslagati pripremljene pužiće, posuti ih sa susamom i  peći na 180°C 20 minuta.

Sastojci

  • 1 pakovanje lisnatog testa
  • 2 konzerve tunjevine
  • 1 kašika senfa
  • 30 g susama
  • ½ kašike korijandera
  • biber
  • so

Tuna

Tuna je izvanredna riba, koja  se u Mediteranu lovi duže od 2000 godina. Ova riba može da dostigne težinu  i do 500 kg. U dalekoj prošlosti zalihe plave tune bile tako obilne da su mogle prehraniti rimske legije, Danas je ova kvalitetna riba na rubu istrebljenja, a u dalekoj prošlosti bilo je tune u izobilju.

Ugroženost  tune je posledica  prekomernog izlova i zagađenje mora.

Najukusnija među tunama je plava tuna. U Japanu na ribljoj pijci dostiže cenu i od 150 evra za 1 kg, dok se u njihovim restoranima cena porcije od 100 grama kreće oko 60 evra.

Share Button

Posna proja recept

U danima posta  posna proja može da se servira kao odlično predjelo.

Priprema

Pomešati u zdeli suve sastojke, obe vrste brašna, prašak za pecivo i so. U drugoj zdelici pomešati ulje i pivo pa mešavinu dodati brašnu i dobro umešati.

Smesu preneti u podmazanu tepsiju, koja je posuta sa semenkama suncokreta i  susama. Proja se peče u rerni oko 20 minuta na 200°C.

Posluženje

Gotovu proju iseći na kocke i služiti toplu.

Sastojci

  • 2 šolje piva
  • 1 šolja ulja
  • 1 šolja brašna
  • 1 šolja kukuruznog brašna
  • 1/2  kesice praška za pecivo
  • 50 g semenki suncokreta
  • 30 g susama
  • so
Share Button

Gibanica bez jaja i sira sa kurkumom

Umesto boje jaja poslužiće žuta boja kurkume, a limun je zamena za blago nakiseo ukus sira. Gibanica bez jaja je veoma ukusna.

Priprema

U blender stavite očišćene sirove semenke suncokreta, limun, so,  kurkumu i vodu. Sve usitniti do gustoće jogurta.

Posebno izgnječiti tofu i dodati ga gornjoj smesi kao i sodu bikarbonu. Sve dobro promešati.

Sa malo ulja namazati tepsiju i obložiti je sa 2 kore. U smesu od suncokreta i tofua umakati koru po koru, zgužvati ih  i ređati po tepsiji. Jednom suvom korom prekriti sve zgužvane kore i nakvasiti je rastopljenim kokosovim uljem u malo vruće vode, pa staviti i drugu koru. Peći u zagrejanoj rerni na  220°C i nakon 15 minuta pečenja smanjiti temperaturu na 200°C. Peče se dok gibanica bez jaja ne porumeni.

Posluženje

Gibanica bez jaja i sira servira se topla, a uz nju prija  sojin jogurt.

Sastojci

  • 250 ml suncokreta
  • 500 ml vode
  • 1,5 limun
  • 1/2 kašičice kurkume
  • 400 g tofu sira
  • 1 kašičica sode bikarbone
  • 700 g debelih kora za gibanicu
  • 1 kašičica soli
  • 3 kašike kokosovog ulja
  • 500 ml vode

 Kurkuma (Curcuma longa L)

Kurkuma potiče iz Južne Indije i Indonezije. Od pre 4.000 godina   kurkuma se koristila kao začin u Aziji. Zauzimala je značajno mesto i u verskim hinduističkim obredima. U biblijskim vremenima potrebljavala se i kao začin i kao miris. U srednjem veku su kurkumu nazvali “indijski šafran”, zbog lepe narandžaste boje, a zbog znatno niže cene “sirotinjski šafran”. Uspeva u Indiji, Kini, Australiji, na Karipskim ostrvima, Peruu i dr. Veoma je omiljen začin na Dalekom i Bliskom istoku.

Kurkuma ima  primenu u proizvodnji prirodnih boja i parfema, u prehrambenoj i farmaceutskoj industriji te u kulinartvu. Jedan je od najviše korišćenih začina u istočnjačkoj kuhinji. Najčešće se koristi za pripremu pirinča (pulao) kome daje predivnu, zlatnožutu boju i prefinjen miris i ukus, a istovremeno neutrališe sluzasta i slatka svojstva pirinča. Obavezan je sastojak u pripremi svih vrsta mahunarki, jer potpomaže varenje i usvajanje proteina i sprečava pojavu nadutosti. Ovaj začin  je osnovni sastojak mešavine začina za kari; boja karija potiče upravo od kurkume. Koristi se za pripremu majoneza, senfa, raznih sosova, pilećih pečenja i dr. Ako se povrće kuva na ulju u kome je proprženo malo kurkume ili karija, njegova hranljiva i nutritivna vrednost značajno će porasti.

Share Button

Varivo od soje

 Soja je dosta zastupljena u posnoj kuhinji. Koristi se često u ishrani kao zamena za meso. Počela je da se gaji još pre 5000 godina.

Priprema

Naliti soju slanom vodom i ostaviti preko noći. Sutradan ocediti i oprati. Naliti vodu, posloliti i kuvati dok ne omekša.Zatim dodati sitno seckan krompir, šargarepu i papriku. Kuvati još 30 minuta. U medjuvremenu napraviti i dodati zapršku. Na kraju dodati sitno seckan peršunov list.

Sastojci

  • pola šolje soje u zrnu
  • pola šolje seckane ili rendane šargarepe
  • 2 krompira
  • 1 šolja sitno seckane paprika
  • peršunov list
  • so

Varivo od soje sa graškom

Priprema

Ostaviti soju u slanoj vodi preko noći. Ujutro je ocedite i operite. Staviti u posoljenu vodu i kuvati soju dok ne omekša, a zatim dodati grašak i seckanu šargarepu. Kuvati sve 20 minuta, pa dodati iseckan paradajz. Dodati malo ulja i bibera. Kuvati još nekoliko minuta i na kraju dodati peršunov list sitno iseckan.

Sastojci

  • 200 g graška
  • 200 g soje
  • 2 veća paradajza
  • 2 šargarepe
  • peršunov list
  • biber
  • so
  •  ulje

Varivo od soje sa kupusom

Priprema
Soja se ostavi preko noći u slanoj vodi, a sutradan ocedi i opere, pa se kuva dok ne omekša u posoljenoj vodi. Potom joj se dodaju isečeni kupus, šargarepa i paradajz, koje ste prethodno malo prodinstali na ulju. Kada se sve to izmeša sa sojom, onda treba dodati još malo, soli, bibera i peršunovog lista. Kuvati još kratko i varivo je gotovo.

Sastojci

  • 250 g soje u zrnu
  • 500 g slatkog kupusa
  • 1 veliki paradajz
  • 2 šargarepe
  • peršun list
  • biber
  • so
  • ulje

Soja

Soja je dosta zastupljena u posnoj kuhinji. Koristi se često u ishrani kao zamena za meso.
Soja je počela da se gaji još pre 5000 godina. Prema jednom izvoru soja potiče sa područja izmedju Mandžurije i Indonezije, a prema drugom soju je prvi zasadio kineski car 2800 godine pre naše ere.
Soja je u Evropu preneta oko 1800 godine i doneo ju je nemački biolog Engelbert Kempfer iz Japana. Soja je prvo počela da se gaji u Austriji i Madjarskoj, a kasnije i u ostalim Evropskim zemljama. U Srbiji se soja gaji od 1953. Prvo se koristila za ishranu stoke, a danas sve više i u ishrani ljudi i to kao, sojino brašno, mleko, sir, klice. Od nje se pripremaju šnicle, hleb, sos, supe, čorbe, variva, peciva i poslastice.
Zrno soje sadrži mnogo belančevina, koje su lako svarljive. Smatra se da su to jedine belančevine biljnog porekla, koje sadrže sve esencijalne amino kiseline, neophodne za normalan rast i razvoj organizma.
Osim belančevina, soja je izvor gvoždja i vitamina B grupe. Sadržaj ugljenih hidrata i masti je mali.

Share Button

Tunjevina sa heljdom dijetalno

Ako želite da pripremite pravi specijalitet za svoje goste, koji preferiraju hrono i dijetalnu ishranu, napravite im ovo ukusno jelo – tunjevina sa heljdom. Biće oduševljeni.Tunjevina sa heljdom dijetalnoPriprema

U slanoj vodi skuvati heljdu pa skloniti sa ringle i ostaviti poklopljenu dok ne upije svu vodu. Iseckati papričicu i luk, krupnije iseći paradajz, dodati tunjevinu i dobro izmešati. Zatim se dodaju  pripremljena heljda, so i kim. Sve se dobro izmeša.

Posluženje

Tunjevina sa heljdom  može se servirati topla, ali i ohlađena.

Sastojci

  • 1 šoljica heljde u zrnu
  • 1,5 šoljica vode
  • 1 konzerva nemasne tunjevine
  • 2 paradajza
  • 1 veći mladi crni luk
  • 1 ljuta zelena papričica
  • ½ kašičice kima

Tunjevina

Za upotrebu tunjevine u ishrani zna se od kada postoje ljudi.

Tunjevina je izuzetno popularna u priobalnim područjima u svetu. Tuna se nalazi u toplim vodama Pacifika, Atlantika i Sredozemnog mora. Nazivaju je i “Ružom mora“ zbog jedinstvene boje mesa, koja varira od ružičaste do intenzivno crvene, za razliku od uobičajene bele boje mesa drugih ribljih vrsta. Crvena obojenost potiče od mioglobina. Postoji preko 50 različitih vrsta ove ribe u različitim delovima sveta.

Tunjevina je malo zapostavljena u našoj ishrani, ali sportisti širom sveta oduševljeni su ovom izvrsnom, nemasnom ribom, koja je postala deo njihove redovne ishrane. Razlog je u kvalitetu tunjevine, jer sadrži 30 % proteina, najviše 1% ugljikohidrata i 1-5 % masti. Konzervirana tunjevina je dobar izvor omega-3 masnih kiselina. Ponekad sadrži preko 300 miligrama omega-3 masnih kiselina po obroku.

Dokazano je da su osobe, koje su redovno konzumirale tunjevinu, u mnogo manjem procentu obolevale od srčanog udara, aritmija, povišenog krvnog pritiska i dr. od osoba,  koje na svom jelovniku nisu imali tunjevinu.

Share Button
error: Content is protected !!