Povrće je temelj zdrave ishrane, ali većina roditelja zna koliko je teško „uvesti“ ga u jelovnik najmlađih. Deca često odbijaju jela koja nisu poznata, imaju neobičnu teksturu ili „zelenkastu“ boju. Ipak, postoje brojni načini da povrće postane deo svakodnevne ishrane – i da ga deca jedu s uživanjem, ne iz obaveze.
1. Prvi korak – odnos prema hrani počinje od nas
Deca oponašaju odrasle. Ako roditelji redovno jedu povrće, hvale ga i uključuju ga u obroke, i deca će ga lakše prihvatiti. Nikada ne treba govoriti: „Znam da ti to nije ukusno, ali moraš da pojedeš.“ Umesto toga, koristite rečenice poput:
„Pogledaj kako su ove šargarepice slatke i hrskave!“
„Hajde da probamo da pogodimo koji je ovo ukus – možda kukuruz, možda grašak!
Na taj način hrana postaje igra, a ne prinuda.
2. Uključite dete u pripremu jela
Kada dete samo pere paradajz, secka tikvicu plastičnim nožićem ili dekoriše tanjir, njegov interes za hranu raste. Dete koje učestvuje u kuvanju lakše prihvata i ono što je samo „napravilo“. Dovoljno je reći:
„Ovo je tvoja salata – ti si izabrao boje.“
Male odgovornosti stvaraju veliki ponos.
3. Sakrijte povrće – ali pametno
Ponekad je najbolje rešenje „nevidljivo“ povrće u omiljenim jelima. Neka od najefikasnijih varijanti su:
- Sos za testeninu – U sos od paradajza dodajte sitno izrendanu šargarepu, tikvicu, papriku i malo luka. Kad se skuva, izmiksajte sve u gust, gladak sos. Ukus je poznat, boja primamljiva, a deca ne primete koliko je povrća unutra.
- Krem-supe – Supe od bundeve, karfiola, brokolija ili graška, uz malo pavlake ili sira, izgledaju i mirišu kao prava poslastica. Poslužite ih s mini krutonima ili u šarenoj činijici.
- Pljeskavice i ćufte – U mešavinu za mesne pljeskavice dodajte sitno narendanu šargarepu, tikvicu, spanać ili sitno seckan brokoli. Povrće daje sočnost i mekoću, a ukus mesa ostaje dominantan.
4. Slatkiši s povrćem – tajno i zdravo zadovoljstvo
Povrće može biti deo slatkih jela koja deca obožavaju:
- Kolač od šargarepe – sočan, mirisan i prelep uz malo cimeta i limunove kore.
- Mafini s tikvicama i kakaom – tikvica daje vlagu i mekoću, a čokoladni ukus prikriva sve „zeleno“.
- Palačinke s bundevom – umesto dela brašna, stavite pire od bundeve i dodajte malo vanile.
Deca ih prihvataju bez rezerve, a pritom jedu vredne hranljive sastojke.
5. Oblik i boja – čudo u tanjiru
Hrana mora biti zanimljiva oku. Napravite:
- „dugine tanjire“ s povrćem raznih boja, složenih kao šarena spirala;
- mini ražnjiće s paradajzom, kockicama sira i komadićima krastavca;
- male „pizze“ na integralnim tortiljama, sa sosom od paradajza i povrćem isečenim u obliku srca, zvezdica ili cvetića.
Kreativan izgled otvara vrata radoznalosti – a radoznalost vodi zalogaju.
6. Napici
Ako deca ne vole „komade“ povrća, probajte s napicima:
- Zeleni smoothie: banana, jabuka, spanać, sok od pomorandže.
- Narandžasti napitak: šargarepa, mango i malo meda.
Ukus je voćni, tekstura prijatna, a unos vitamina obilan.
7. Postepeno, bez pritiska
Najvažnije je da se povrće uvodi postepeno i u opuštenoj atmosferi. Dete ne treba da oseti pritisak – jer će se tada instinktivno braniti. Bolje je ponuditi male porcije, ali redovno. Deca često moraju da probaju novu hranu 8 do 10 puta pre nego što je zavole. Strpljenje je ključ.
8. Stvorite pozitivnu rutinu
Deca vole ponavljanje. Ako svako veče imaju „porodični obrok“ s malom porcijom šarenog povrća, vremenom će ga doživljavati kao sastavni deo ručka. Pohvalite ih i za najmanji napredak – svaka kašika se računa.
***
Naučiti dete da voli povrće nije borba – to je proces navikavanja, mašte i strpljenja. Kada povrće postane deo igre, boje i ukusa, deca ga prirodno zavole. Ključ je u tome da ga ne „nametnemo“, već da ga učinimo sastavnim delom toplih porodičnih trenutaka. Kad se nešto jede s radošću, tada je i najzdravije
