Varivo od soje

 Soja je dosta zastupljena u posnoj kuhinji. Koristi se često u ishrani kao zamena za meso. Počela je da se gaji još pre 5000 godina.

Priprema

Naliti soju slanom vodom i ostaviti preko noći. Sutradan ocediti i oprati. Naliti vodu, posloliti i kuvati dok ne omekša.Zatim dodati sitno seckan krompir, šargarepu i papriku. Kuvati još 30 minuta. U medjuvremenu napraviti i dodati zapršku. Na kraju dodati sitno seckan peršunov list.

Sastojci

  • pola šolje soje u zrnu
  • pola šolje seckane ili rendane šargarepe
  • 2 krompira
  • 1 šolja sitno seckane paprika
  • peršunov list
  • so

Varivo od soje sa graškom

Priprema

Ostaviti soju u slanoj vodi preko noći. Ujutro je ocedite i operite. Staviti u posoljenu vodu i kuvati soju dok ne omekša, a zatim dodati grašak i seckanu šargarepu. Kuvati sve 20 minuta, pa dodati iseckan paradajz. Dodati malo ulja i bibera. Kuvati još nekoliko minuta i na kraju dodati peršunov list sitno iseckan.

Sastojci

  • 200 g graška
  • 200 g soje
  • 2 veća paradajza
  • 2 šargarepe
  • peršunov list
  • biber
  • so
  •  ulje

Varivo od soje sa kupusom

Priprema
Soja se ostavi preko noći u slanoj vodi, a sutradan ocedi i opere, pa se kuva dok ne omekša u posoljenoj vodi. Potom joj se dodaju isečeni kupus, šargarepa i paradajz, koje ste prethodno malo prodinstali na ulju. Kada se sve to izmeša sa sojom, onda treba dodati još malo, soli, bibera i peršunovog lista. Kuvati još kratko i varivo je gotovo.

Sastojci

  • 250 g soje u zrnu
  • 500 g slatkog kupusa
  • 1 veliki paradajz
  • 2 šargarepe
  • peršun list
  • biber
  • so
  • ulje

Soja

Soja je dosta zastupljena u posnoj kuhinji. Koristi se često u ishrani kao zamena za meso.
Soja je počela da se gaji još pre 5000 godina. Prema jednom izvoru soja potiče sa područja izmedju Mandžurije i Indonezije, a prema drugom soju je prvi zasadio kineski car 2800 godine pre naše ere.
Soja je u Evropu preneta oko 1800 godine i doneo ju je nemački biolog Engelbert Kempfer iz Japana. Soja je prvo počela da se gaji u Austriji i Madjarskoj, a kasnije i u ostalim Evropskim zemljama. U Srbiji se soja gaji od 1953. Prvo se koristila za ishranu stoke, a danas sve više i u ishrani ljudi i to kao, sojino brašno, mleko, sir, klice. Od nje se pripremaju šnicle, hleb, sos, supe, čorbe, variva, peciva i poslastice.
Zrno soje sadrži mnogo belančevina, koje su lako svarljive. Smatra se da su to jedine belančevine biljnog porekla, koje sadrže sve esencijalne amino kiseline, neophodne za normalan rast i razvoj organizma.
Osim belančevina, soja je izvor gvoždja i vitamina B grupe. Sadržaj ugljenih hidrata i masti je mali.

Share Button
loading...

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

*

error: Content is protected !!