Kiflice recept

Kiflice

Priprema

U malo mleka ostaviti kvasac da se rastvori. Umesiti brašno, kvasac, jaje, ulje, šećer i so sa mlekom tako dobro da se testo odvaja od ruku. Od testa formirati kiflice, namazati ih žumancem i na svaku staviti po malo maslaca pa ih poređati na pek papir u tepsiji i peći na 200°C dok ne porumene.

Posluženje

Kiflice se serviraju tople, a uz njih kiselo mleko ili jogurt.

Sastojci

  • 1 kg brašna
  • ½ l mleka
  • 1 kašika šećera
  • 3 kašičice soli
  • 1 pakovanje kvasca
  • 1 jaje
  • 1 žumance
  • malo maslaca
  • 8-9 kašika ulja
Share Button

Koh od griza

Priprema

Umutiti cela jaja sa šećerom i vanilin šećerom pa polako dodavati griz i dobro izmešati. Smesu preneti u podmazanu tepsiju i peći na 200°C dok ne porumeni.

Posebno skuvati mleko sa 7 kašika šećera i 3 kesice vanilin šećera. Kad se pečeno izvadi iz rerne, prelije se polako skuvanim prelivom i ostavi da se ohladi.

Posluženje

Koh od griza se servira sečen na kocke uz čaj ili sveže isceđen sok.

Sastojci

  • 7 celih jaja
  • 19 kašika šećera
  • 5 vanilin šećera
  • 14 kašika griza
  • 1 l mleka
Share Button

Pita od jabuka

pita od jabuka

Priprema

Za fil jabuke oprati i izrendati pa dinstati oko 5 minuta. Kad su omekšale, skinuti ih sa ringle da se prohlade pa dodati šećer i cimet, promešati.
U tepsiju podmazanu maslacem staviti koru, premazati istopljenim maslacem, rasporediti po kori pola kašike šećera i tako pripremiti i složiti trećinu kora. Na zadnju koru pored maslaca staviti iseckane orahe i vanilin šećer pa ih prekriti sa drugom trećinom na gornji način pripremljenih kora. Kada je složena i druga trećina kora,  staviti fil od jabuka i preko njega treću trećinu na isti način pripremljenih kora. Gornja kora se  samo premaže maslacem. Pre pečenja dobro je pitu iseći kako bi svaki komad posle pečenja zadržao lep oblik. Pitu peći 45 minuta na 200°C.

Sastojci

  • 1,5 kg jabuka
  • 150 g oraha
  • 500 g tankih kora
  • 150 g maslaca
  • 250 g šećera
  • 1 vanilin šećer
  • ½ kesice cimeta

Jabuka (Malus domestica Borkh)

Istorija jabuke

Smatra se da je domaća jabuka,  hibridnog porekla, nastala  u Centralnoj  Aziji. Prvi podaci o kultivaciji jabuke pominju Anadoliju i severnu Mesopotamiju u drugom milenijumu p.n.e. Do 500. god. p.n.e. uzgajana je u Persijkom carstvu.  U vreme Aleksandra Makedonskog, koji je osvojio Persiju oko 300. god. p.n.e., uzgoj ovoga voća se preneo  na današnju Grčku.

Danas se razne sorte jabuka uzgajaju širom sveta.

Nutritivna i farmakološka svojstva jabuke

Prava je riznica brojnih sastojaka, koji pozitivno deluju na organizam. Ona sadrži ugljikohidrate (fruktozu, glukozu), dijetalna vlakna, serotonin, vitamine C, A, E, B1, B2, B6. Bogata je i u mineralnim materijeama: kalijum, kalcijum, fosfor, magnezijum, gvožđe i dr.

Svakodnevnim konzumiranjem jabuke preventivno se deluje na pojavu mnogih zdravstvenih poteškoća i obolenja. Ona obezbeđuje deo potrebne energije organizmu, održava  imunološki sistem, delotvorna je u borbi protive karcinoma debelog creva, reguliše probavu, stabilizuje crevnu floru.

Poseban značaj redovnog konzumiranja ovoga voća je u sprečavanju nakupljanja štetnih materija u krvi, sprečavanju pojave tromboze i ateroskleroze. Osim toga, pozitivno utiče i na funkciju bubrega, jetre i žuči.

Zbog prisustva serotonina jabuka vidno popravlja raspoloženje.

Jabuka  je, prema verovanju, na naš jelovnik stigla ravno iz raja.

Share Button

Podvarak od kiselog kupusa

Podvarak od kiselog kupusa je tradicionalno srpsko jelo, posebno omiljeno u vreme zimskih, hladnih dana.

Priprema

Za podvarak od kiselog kupusa kiseli kupus oprati i iseckati srednje sitno. U pouljenu posudu staviti veću glavicu iseckanog crnoga i belog luka i prodinstati. Zatim dodati pola količine pripremljenog kupusa i preko njega rasporediti suvo meso i slaninu i po mesu složiti drugu polovinu kupusa. Dodati vodu i kuvati dok meso i kiseli kupus omeknu.

Skuvani kupus s mesom prebaciti u vatrostalnu posudu, dodati dosta bibera, mlevene slatke paprike i lovorov list pa sve staviti u rernu da se zapeče na 200°C oko pola sata i podvarak je spreman za konzumiranje.

Posluženje

Uz podvarak sa kiselim kupusom najbolje je poslužiti pire krompir.

Sastojci  

  • 2,5 kg kiselog kupusa
  • 2 komada kobasica
  • ½ kg svinjskih rebara
  • 300 g slanine
  • 1 glavica crnog luka
  • 5 česana belog luka
  • 1 supena kašika bibera
  • 3 supene kašike mlevene slatke paprike
  • 5 listova lovora
  • ulje
Share Button

Knedle sa šljivama

Ovo je recept, koji je uvek koristila moja majka. Pahuljaste i mirisne knedle sa šljivama me podsećaju na detinjstvo i ranu mladost. Njihov perfektni ukus se mora probati i doživeti.

Priprema

Skuvati krompir kao za pire, dobro ga propasirati, dodati jaja, brašno, griz, šećer i dobro umesiti.

Ostaviti da se dobro ohladi pa od smese napraviti formu rolata i seći komade otprilike debljine 2 cm. U svaki komad staviti šljivu bez koštice i obmotati  je testom pa napraviti kuglicu veličine kajsije.

U posudu sa ključalom vodom staviti knedle, ostaviti da se kuvaju do momenta kada isplivaju na površinu. Tada su gotove. Izvaditi ih i uvaljati u pripremljene prezle. Prezle su prethodno propržene na ulju da porumene, a kada se ohlade, dodaju se šećer i cimet.

Sastojci

  • 1kg krompira
  • 250 g brašna
  • 300 g šećera
  • 300 g prezli
  • 80 g griza
  • 2 jaja
  • cimet
  • ulje

Šljiva (Prunus domestica L)

Stručnjaci veruju da je pradomovina šljive Zapadna Azija i to područje severnog Kavkaza. Šljiva se ubraja u najstarije voćne vrste na svetu.

Šljivu je u drevnim vremenima čovek koristio za ishranu. Prvi pisani podaci o šljivi poreklom su iz Grčke  (VI vek pre n.e.) Rimljani su iz Sirije preneli u Italiju više sorti plemenitih šljiva. Po naređenju rimskog imperatora Proba (232 – 282 godine n.e.) i Dioklecijana (243 – 316 godine n.e.) podizani su šljivici na Balkanskom poluostrvu pa su ih zatekli Sloveni  pri naseljavanju u ovo područje. Ova voćna vrsta se u Srbiji gaji od davnina.

Nutritivna svojstva šljive

Plod šljive je pravi mali rudnik vitamina (A, B1, B2, B3, B6, C, E, H i PP), mineralnih materija (kalijum, kalcijum, magnezijum, fosfor  i dr) i pektinskih materija, organskih kiselina, celuloze, belančevina i bojenih pigmenata-antocijana.

Plodovi šljiva mogu da budu žuti, crveni i plavoljubičasti.

Lekovitost  šljive

Šljiva je veoma delotvorna, pored ostalih,  kod sledećih bolesti:

  • anemija
  • arteroskleroza
  • artritis
  • bolesti zuba i usne šupljine
  • bolesti srca i krvnih sudova
  • bronhitis
  • depresija
  • opstipacija
  • pad imuniteta
  • povišeni nivo holesterola
  • pojava bora na koži
  • problemi sa crevima i organima za varenje
  • poremećaj metabolizma
  • problemi sa jetrom

Šljiva deluje kao moćan antioksidant i odlikuje  se najvećim prirodnim laksativnim delovanjem.

Share Button
error: Content is protected !!