Pica sa karfiolom i kukuruzom šećercem

Ovo je  recept  za posebnu picu, koja se jednostavno piprema, a odlikuje se specifičnim ukusom u kome dominiraju karfiol i bosiljak. Probajte, sigurno će  vam se dopasti.

Priprema

Rastopiti kvasac u čaši mlake vode u kojoj je rastvoren šećer, pa ga sipati na 30 grama brašna i potom dodati ulje. Sve to umesiti da se sjedini i  napravljeno testo oblikovati u obliku loptice, staviti u posudu sa brašnom, malo zarezati na vrhu, prekriti kuhinjskom krpom i ostaviti da odstoji oko 50-60 minuta.

Preostalo brašno sipati na dasku u obliku kupe, a u sredinu kupe staviti napravljenu lopticu testa i dobro umesiti. U toku mešenja dodavati pomalo soli i vode da se ne stvore grudice. Zatim se testo podeli na 3 jednaka dela, prekrije se kuhinjskom krpom  i ostavi da odstoji kako bi naraslo duplo veće od prvobitnog. Tada je testo spremno za pravljenje pice. Sva tri dela testa treba rukama ili oklagijom stanjiti na  debljinu od 3-5 cm i testo za picu je spremno.

Oprati i usitniti cvetiće karfiola pa ih kuvati 5 minuta u slanoj vodi i na kraju dobro ocediti.

Ulupati jaje pa mu dodati origano i zgnječen beli luk, sir, karfiol, kukuruz i biber i dobro promešati. Ovu mešavinu preneti na podlogu za picu, koja je premazana s kečapom, staviti u pleh obložen pek papirom i peći na 220°C oko 15 minuta. Pica je ispečena kada se počnu pojavljivati mehurići od sira. Pred kraj pečenja picu posuti sitnoiseckanim svežim bosiljkom.

Sastojci

 Podloga

  • 400 g brašna
  • 20 g kvasca
  • 1 kašičica šećera
  • so
  • voda
  • 2-3 kašike ulja

Nadjev

  • 200 g kečapa
  • 250 g karfiola
  • 250 g  mocarele
  • 200 g kukuuza šećerca
  • 1 jaje
  • 1 kašika suvog origana
  • 2 česna belog luka
  • biber
  • 5 strukova bosiljka
  • so
Share Button

Uštipci sa šunkom i kukuruzom šećercem

Uštipci sa šunkom i kukuruzom šećercem su drugačiji, posebnog, bogatog ukusa, posebnog  mirisa.  Probajte ih pripremiti prema ovom receptu, sigurno će nakon prve probe postati nezaobilazno  predjelo ili doručak  i večera na vašoj trpezi.

Priprema

U jednoj zdeli pomešati brašno, prašak za pecivo i so, a u drugoj  razmutiti žumanca u mleku. Zatim mleko sa žumancima uliti u mešavinu brašna i dobro promešati.

Posebno pomešati šunku, kukuruz, luk i peršun i sjediniti sa čvrstim snegom od belanaca, a potom i sa pripremljenim testom sa žumancima. Sve dobro promešati i pržiti uštipke u zagrejanom ulju do zlatno smeđe boje. Ispržene uštipke slagati na papirnate salvete da se odstrani višak ulja. Ukrasiti ih s izrezanim zelenim delovima mladog luka.

Sastojci

  • 300 g brašna
  • 3 jaja
  • 250 ml mleka
  • 100 g kukuruza šećerca
  • 150 g mlevene šunke
  • 2 kašike mlevenog luka
  • 2 kašike mlevenog peršuna
  • 1/2 kesice praška za pecivo
  • 2 struka mladog luka
  • so
  • ulje
Share Button

Spanać salata sa kukuruzom i šargarepom

Jednostavan recept za zdravu i ukusnu salatu, koja obiluje vitaminima i mineralima.Priprema

Očišćen i oprani mladi  spanać,  odstranjenih peteljki iscepkati na sitnije deliće. Kukuruz šećerac kratko obariti, a šargarepu iseckati u tanke i kratke trakice. U zdeli za salatu ove sastojke pomešati, začiniti sa usitnjenim selenom i preliti s mešavinom soka od limuna, maslinovog  ulja i soli.

Sastojci

  • 300 g spanaća
  • 200 g kukuruza šećerca
  • 2 šargarepe
  • 2 limuna
  • ½ kašike selena
  • so
  • 1,5 kašika maslinovog ulja

Spanać (Spinacea oleracea L)

Spanać je lako probavljiva namirnica, sa velikom količinom lako probavljivih proteina, male energetske vrednosti.

Ovo povrće je bogato vitaminima (folna kiselina i ostali vitami B grupe,  C, provitamin A, K, E), sadži minerale (kalijum, magnezijum, kalcijum, fosfor, mangan, bakar, cink i jod), dijetalna vlakna, antioksidante (lutein i zeaksantin – karotenoidi, flavonoidi), oksalate, nitrate, fitate, purin i dr.

Spanać u većim količinama nije preporučljiv osobama koje boluju od poremećaja štitne žlezde, gihta, reume i artritisa i koje imaju sklonost stvaranja kamena u bubrezima i žiči.

Preporučuje se da deca umereno konzumaciju spanać, jer veće količine oksalne kiseline mogu da izazovu nedostatak kalcijuma u organizmu.

Dugo se verovalo da je spanać najbolji izvor gvožđa, ali je tek  1973. godine otkriveno da je stvarna količina gvožđa u spanaću tek desetina od onog što se ranije tvrdilo.

Gvožđe se u spanaću nalazi u obliku, koji se slabije apsorbuje u organizmu od oblika gvožđa, koji se nalazi u namirnicama životinjskog porekla.

Šargarepa (Daucus carota L)

Smatra se da je šargarepa   poreklom iz Avganistana. U Starom veku šargarepu su koristili  kao lekovitu biljku.

Rod šargarepe obuhvaaa preko 60 vrsta. Napoznatija je narančasta ili žuta šargarepa, koja imaviše podvrsta i varijeteta. Postoje šargarepe raznih boja: bele, žute, crvene, ljubičaste…

Šargarepa je jedna od najzdravijih namirnica, jer sadrži  korisne i lekovite sastojaka. U ishrani se koristi  širom sveta.

Šargarepa sadrži znatne količine vitamina (A, B, i C, PP, H), minerale (gvožđe, kalijum, kalcijum,fosfor, cink), alkaloide, eterična ulja, masna ulja, organske kiseline, likopen, dijetalna vlakna  i dr.

Istraživanja su pokazala da je šargarepa prirodni čistač organizma od štetnih materija. U Norveškoj se preporučuje deci u vidu „Oslo doručka“, jer se smatra da pomaže u otklanjanju umora, poboljšanju koncentracije, za bolje učenje i bolji uspeh u školi.

Šargarepa je korisna  i pristupačna pa je  treba što češće, skoro svakodnevno,  koristiti u ishrani.

Share Button
error: Content is protected !!