Posna čorba od brokolija i praziluka

Fina čorba u kombinaciji od brokolija i praziluka. Posna čorba od brokolija i praziluka se  brzo priprema, ali i brzo nestaje iz tanjira.A0001062_ 4308

Izdinstati  sitno iseckan praziluk, dodati iseckani brokoli  i krompir pa opet prodinstati. Zatim dodati 200 ml vode i kratko prokuvati. Iz čorbe izvaditi nekoliko brokolija i ostaviti ih sa strane. Izmiksirati ručnim mikserom čorbu sa povrćem pa je ponovo staviti na ringlu. U čorbu dodati  gustin razmućen u malo hladne vode, na isti način pripremljeno brašno s vodom, ostatak  vode i prokuvati.  Na kraju u čorbu vratiti prethodno izvađeni brokoli pa dodati  biber, so i vlasac. Posna čorba od brokolija i praziluka spremna je za serviranje.

Sastojci

  • 300 g brokolija
  • 100 g praziluka
  • 2 manja krompira
  • biber
  • vlasac
  • so
  • 2 kašičice gustina
  • 1/2 kašike brašna
  •  3 kašike maslinovog ulja
  •  600 ml vode
Share Button

Heljda i brokoli sa pečurkama

Ovo je sjajno jelo za gurmane, ali i za ljubitelje vegeterijanske i hrono kuhinje. Probajte, heljda i brokoli sa pečurkama su divno jelo!

Priprema

Heljdu oprati i ocediti pa ostaviti da se osuši. Na maslinovom ulju propržiti heljdu, dodati vodu (2:1) i poklopljeno kuvati na blagoj temperaturi 20 minuta.

Na malo ulja u drugoj posudi propržiti oko 10 minuta iseckani beli luk, na kocke izrezanu papriku i krompir i na režnjeve iseckane pečurke. Potom dodati očišćene brokoli i sve dinstati  na umerenoj temperaturi sve dok brokoli i pečurke ne omekšaju. Prodinstanoj smesi na kraju dodati heljdu i ostavite još nekoliko minuta na ringli.

Posluženje

Heljdu sa brokulom i pečurkama servirati toplu.

Sastojci

  • 200 g heljde u zrnu
  • 300 g brokoli
  • 150 g pečurki
  • 1 zelena paprika
  • 1 krompir
  • 1 česno belog luka
  • maslinovo ulje
  • so

Heljda (Fagopyrum esculentum)

Heljda je poreklom  iz Centralne Azije.

Nutritivna svojstva heljde

Naučnim istraživanjima je dokazano da  je heljda prehrambena i lekovita biljka. Mada nije žitarica,  svrstavaju je u tu grupu zbog sličng hemijskog sastava i načina kulinarske pripreme. Mnogi je nazivaju crnim žitom.

Heljda je bogata je ugljikohidratima, belančevinama, esencijalnom aminokiselinom (lizinom), mineralnim materijama (kalijum, fosfor, kalcijum, magnezijum, gvožđe, natrijum, selen i dr)  i vitaminima (vitamini B kompleksa, E, P). Nutritivno značajan sastojak  heljde je i agrimin. Nutricionisti tvrde da su belančevine heljde  kvalitetnije od belančevina drugih žitarica.

U ishrani se koriste oljušteno zrno i brašno. Koristi se kao kaša, kao dodatak jelima uz povrće i meso, od nje se prave mnoga druga dinstana jela, pite i dr.

Farmakološka svojstva heljde

Konzumiranjem heljde smanjuje se rizik od sterilnosti, jača organizam, podmlađuju se krvni sudovi, povećava se cirkulacija u rukama i nogama, otklanja se umor, zagreva se organizam, izgrađuje se krv, povećava se izlučivanje urina. Heljda pozitivno utiče na  pamćenje i koncentraciju, snižava pritisak, potpomaže lečenje bolesti pluća i bubrega.

Iako je bogata ugljenim hidratima, lako je svarljiva. Ne podiže nivo glukoze u krvi. Pogodna je, kako za lica s poremećenom probavom, tako i za dijabetičare. Preporučuje se osobama, koje primenjuju isključivo vegetarijansku ishranu, zbog bogatstva u belančevinama.

Share Button

Posna sarma recept

Poznate su razne varijante posne sarme, ali ovaj moj recept rezultira najukusnijom.  Isprobajte ga i uverićete se!

Priprema

 Posna sarma recept- svako je priprema po svom receptu, a u mom domu se pravi na ovaj način. To je izvrsno posno jelo, koje je uobičajeno tokom posta, ali ga konzumiraju i dijetalci kao i poklonici hrono i vegeterijanske kuhinje.

Na ulju propržiti iseckani crni luk pa dodati  pirinač i alevu papriku. Posudu skloniti sa ringle i dodati sojine pahuljice, izrendanu šargarepu, mleveno seme suncokreta, biber i so. Smesu dobro izmešati da se svi sastojci sjedine. Listove kiselog kupusa puniti sa ovom smesom i savijati. Na dno posude staviti nekoliko listova kupusa, poslagati sarme, prekriti ih listovima kupusa i dodati beli luk i lovorov list. Posna sarma recept se nalije s vodom da ogrezne i kada proključa, krčkati je na nižoj temperaturi.

Sastojci

  • 2 glavice kiselog kupusa
  • 150 g sojinih ljuspica
  • 200 g pirinča
  • 150 g  semena suncokreta
  • 1 kg glavica crnog luka
  • 7 česana belog luka
  • 2 šargarepe
  • 3 supene kašike aleve paprike
  • 1kavena kašičica bibera
  • 3 lista lovora
  • so
  • 0,5 l ulja.
Share Button

Baklava recept

Bbaklava

Priprema

Zagrejati i rastopiti maslac u ulju i s tim premazati kore. Treba složiti po tri kore s tim da svaku koru treba  premazati smesom ulja i maslaca.

Za pripremu mrvica potrebno je u odgovarajuću posudu stavii brašno, zatim žumanca i istopljeni maslac i sve dobro izmešati da testo postane kompaktno i bez krudvica. Pošto je testo dovoljno čvrsto, može se usitnini sa rendom.

Na svaku treću koru stavljaju se mrvice i iseckani orasi. Postupak se ponavlja do  i sve do utroška materijala. Smesom maslaca i ulja premaže se gornja kora i baklava se iseče. Peče se sat i po na 180° C. Kada se baklava ohladi,  prelije se vrućim šećernim sirupom.

Posluženje

Baklava se servira hladna uz sok ili belo vino.

Sastojci

  • 1 kg oraha
  • 1 kg gotovih kora za baklavu
  • 1 maslac
  • 250 ml ulja

Mrvice

  • 250 g maslaca
  •  4 žumanca
  •  1/2 kg brašna
  • 1/2 kg oraha

Šećerni  sirup

  • 1,5 kg šećera
  • 1,5 lvode
  • 2 limuna

Baklava

Istorija baklave

Postoje različiti stavovi u vezi porekla baklave. Pojedini stručnjaci gastronomije smatraju da je baklava poreklom  iz Armenije, drugi veruju da potiče iz Arabije, kao i iz Mesopotamije, Grčke  i Turske. Nema verodostojne dokumentacije o njenom poreklu, ali neki istoričari gastronomije tvrde da postoje jaki dokazi da je baklava prvi put napravljena u Turskoj.

Među najstarijim poznatim receptima za baklavu nalazi se kineski pisani recept iz 1330. Godine, nastao u vreme mongolske dinastije Yuan.

Postoje brojni recepti za baklavu širom sveta. Različiti su u raznim zemljama. Pojedini narodi koriste raznovrsne dodatke baklavi, pored nezaobilaznih oraha, radi postizanja originalne arome i specifičnog ukusa. To mogu da budu: pistači (Turska), ružina voda (Iran), seckani bademi i kardamom (Bliski istok), cimet i klinčići (Armenija) i dr.

Share Button

Tiramisu recept

Poznata i širom sveta popularna italijanska poslastica – tiramisu. Bajnog je  izgleda i još čarobnijeg ukusa.Priprema

Tiramisu je desert od nežnih piškota, kafe i maskarpone sira nikoga ne ostavlja ravnodušnim.

Danas postoji više od 90 recepata za tiramisu. Mogu da se svrstaju u:

  • Klasične recepte (osnovne)
  • Recepte sa voćem
  • Zdrave recepte (bez jaja, s minimalnom količinom masnoće, itd.)
  • Recepte za tiramisu torte.

Veoma bitan sastojak svih recepata za tiramisu je sir maskarpone. Originalni italijanski maskarpone je veoma kvalitetan, ekstra masni, sveži krem sir proizveden od mleka krava, koje se hrane s posebnim travama i cvećem tako da sir dobija veoma lep, specifičan ukus.

Umutiti žumanca sa šećerom da masa postane kremasta. Mikserom umutiti sneg od belanaca, malo posoliti pa postepeno mešajući dodavati maskarpone sir,  pavlaku i umućena žumanca. Piškote umakati u skuvanu gorku kafu pa ih složiti u jedan red na dno posude u kojoj će se služiti tiramisu. Preko piškota naliti i rasporediti pola krema, poredati drugi red namočenih piškota, pa preliti sa preostalom polovinom krema. Površinu tiramisua posuti sa čokoladnim mrvicama ili s kakaom.

Tiramisu se servira dobro rashlađen iz frižidera.

Sastojci

  • 300 g piškota
  •  3 jajeta
  • 300 g  slatke pavlake sa 20% mlečne masti
  • 150 g maskarpone sira
  •  6 kašika šećera
  •  kafa
  • čokoladne mrvice ili kakao
  • so

Poreklo deserta tiramisu

Tiramisu je izuzetan desert poznat širom sveta.

Legenda kaže da je poreklom iz Italije.  Ipak postoji određena rasprava o poreklu tiramisu i mnogi skeptici veruju da su legende o ovom desertu preuveličavane godinama. Oni smatraju da tiramisu nije nastao u dalekoj prošlosti.

Prema jednoj legendi ovaj desert je u početku nastao  u Sieni, u severozapadnoj italijanskoj pokrajini Toskani. Povod za nastanak tiramisua je bila poseta Kosimo de’Medičia III, velikog sladokusca, u čiju čast je napravljen, a nazvan je „zuppa del duca“ . Posle je desert prenesen  u Firencu. Desert „zuppa del duca“ je  stigao do Trevisa, pa do Venecije.

U XIX veku, desert je postao popularan među engleskim intelektualcima i umetnicima. Nazvali su ga “Zuppa Inglese”.

Ova  verzija porekla tiramisua sve je manje validna, jer se za njegovu pripremu koriste proizvodi, koji nisu postojali u prošlosti iz legendi. Espresso, piškote,  maskarpone sir su proizvodi novijeg datuma. Stoga  je i tvrdnja, da je sam tiramisu nastao nedavno, možda, tačna. Prvi put se u pisanoj formi  tiramisu pominje 1981. godine u časopisu Vin Veneto.

Tiramisu, najpopularniji italijanski desert ostaje zagonetka do kraja, kada je njegovo poreklo u pitanju. Istoričari gastronomije i kulinarski stručnjaci ne mogu usaglasiti mišljenje o poreklu ove  svetski omiljene poslastice; jedni su ubeđeni  da je tiramisu prvi put napravljena Toskani, a drugi veruju da je njeno poreklo iz Veneta.

Share Button
error: Content is protected !!