Gibanica bez jaja i sira sa kurkumom

Umesto boje jaja poslužiće žuta boja kurkume, a limun je zamena za blago nakiseo ukus sira. Gibanica bez jaja je veoma ukusna.

Priprema

U blender stavite očišćene sirove semenke suncokreta, limun, so,  kurkumu i vodu. Sve usitniti do gustoće jogurta.

Posebno izgnječiti tofu i dodati ga gornjoj smesi kao i sodu bikarbonu. Sve dobro promešati.

Sa malo ulja namazati tepsiju i obložiti je sa 2 kore. U smesu od suncokreta i tofua umakati koru po koru, zgužvati ih  i ređati po tepsiji. Jednom suvom korom prekriti sve zgužvane kore i nakvasiti je rastopljenim kokosovim uljem u malo vruće vode, pa staviti i drugu koru. Peći u zagrejanoj rerni na  220°C i nakon 15 minuta pečenja smanjiti temperaturu na 200°C. Peče se dok gibanica bez jaja ne porumeni.

Posluženje

Gibanica bez jaja i sira servira se topla, a uz nju prija  sojin jogurt.

Sastojci

  • 250 ml suncokreta
  • 500 ml vode
  • 1,5 limun
  • 1/2 kašičice kurkume
  • 400 g tofu sira
  • 1 kašičica sode bikarbone
  • 700 g debelih kora za gibanicu
  • 1 kašičica soli
  • 3 kašike kokosovog ulja
  • 500 ml vode

 Kurkuma (Curcuma longa L)

Kurkuma potiče iz Južne Indije i Indonezije. Od pre 4.000 godina   kurkuma se koristila kao začin u Aziji. Zauzimala je značajno mesto i u verskim hinduističkim obredima. U biblijskim vremenima potrebljavala se i kao začin i kao miris. U srednjem veku su kurkumu nazvali “indijski šafran”, zbog lepe narandžaste boje, a zbog znatno niže cene “sirotinjski šafran”. Uspeva u Indiji, Kini, Australiji, na Karipskim ostrvima, Peruu i dr. Veoma je omiljen začin na Dalekom i Bliskom istoku.

Kurkuma ima  primenu u proizvodnji prirodnih boja i parfema, u prehrambenoj i farmaceutskoj industriji te u kulinartvu. Jedan je od najviše korišćenih začina u istočnjačkoj kuhinji. Najčešće se koristi za pripremu pirinča (pulao) kome daje predivnu, zlatnožutu boju i prefinjen miris i ukus, a istovremeno neutrališe sluzasta i slatka svojstva pirinča. Obavezan je sastojak u pripremi svih vrsta mahunarki, jer potpomaže varenje i usvajanje proteina i sprečava pojavu nadutosti. Ovaj začin  je osnovni sastojak mešavine začina za kari; boja karija potiče upravo od kurkume. Koristi se za pripremu majoneza, senfa, raznih sosova, pilećih pečenja i dr. Ako se povrće kuva na ulju u kome je proprženo malo kurkume ili karija, njegova hranljiva i nutritivna vrednost značajno će porasti.

Share Button

Posna salata sa kikirikijem i susamom

Posna salata sa kikirikijem i susamom je jedna od najukusnijih i najpikantnijih salata. Može da posluži i kao glavno jelo zbog svoje energetske vrednosti.Posna salata sa kikirikijem i susamomPriprema

Posna salata sa kikirikijem i susamom se najčešće priprema s tunjevinom. Izvaditi tunjevinu iz konzerve i ocediti.

Susam blago ispržiti bez masnoće, a kikiriki ostaviti ceo.

Spanać kratko obariti i iseckati.

Sve sastojke staviti u zdelu, promešati pa dodati posni majonez i još jednom dobro promešati. Posna salata sa kikirikijem i susamom treba da se čuva u frižideru do posluženja.

Sastojci

  • 200 g pečenog susama
  • 200 g prženog kikirikija
  • 300 g spanaća
  • 1 konzerva tunjevine
  • 300 g posnog majoneza
Share Button

Meksička pasulj salata

Ova je salata atraktivnog izgleda i pikantnog ukusa. Može da posluži i kao prilog uz meso.

Priprema

Dobro isprati i ocediti pasulj i kukuruz pa staviti u zdelu. Luk, papriku i papričicu izrezati na kockice i dodati u zdelu. Začiniti sa solju, biberom, sirćetom i uljem pa dobro izmešati.

Ostavite da se ohladi u frižideriu.

Sastojci

  • 800 g crvenog pasulja iz konzerve
  • 800 g kukuruza šećerac  iz konzerve
  • 2 crvene paprike
  • 1 zelena paprika
  • 1 čili papričica
  • 2 glavice crnog luka
  • beli biber
  •  so
  • ulje
  • sirće
Share Button

Cezar salata

Cezar salata je jedna od najpoznatijih u svetu. Omiljena je i osvežavajuća.

Priprema

Opranu salatu  iseći  na trakice, paradajz na kockice i tvrdo kuvana jaja  na četvrtine uzdužno. Pršut ili šunku treba iseći na trakice i veoma kratko popržiti bez ulja. Redosled slaganja u zdelu je: prvo zelena salata, pa paradajz, posoliti malo, pa jaja, pa na to pripremljen pršut ili šunka.

U jogurt dodati mešavinu začina, promešati pa zaliti salatu.

Posebno propržiti kockice hleba na masnoći, koja je ostala od pršuta ili šunke, i staviti odozgo na salatu. Narendati sir i rasuti ga po salati.

Sastojci

  • 5 listova zelene salate
  • 1 paradajz
  • 1 jaje
  • 1 jogurt
  • 5 parčadi pršute ili fine šunke
  • 1 korica od komada hleba
  • 50 g sira
  • 1 kašika mešavine začina
  • so
Share Button

Varivo od soje

 Soja je dosta zastupljena u posnoj kuhinji. Koristi se često u ishrani kao zamena za meso. Počela je da se gaji još pre 5000 godina.

Priprema

Naliti soju slanom vodom i ostaviti preko noći. Sutradan ocediti i oprati. Naliti vodu, posloliti i kuvati dok ne omekša.Zatim dodati sitno seckan krompir, šargarepu i papriku. Kuvati još 30 minuta. U medjuvremenu napraviti i dodati zapršku. Na kraju dodati sitno seckan peršunov list.

Sastojci

  • pola šolje soje u zrnu
  • pola šolje seckane ili rendane šargarepe
  • 2 krompira
  • 1 šolja sitno seckane paprika
  • peršunov list
  • so

Varivo od soje sa graškom

Priprema

Ostaviti soju u slanoj vodi preko noći. Ujutro je ocedite i operite. Staviti u posoljenu vodu i kuvati soju dok ne omekša, a zatim dodati grašak i seckanu šargarepu. Kuvati sve 20 minuta, pa dodati iseckan paradajz. Dodati malo ulja i bibera. Kuvati još nekoliko minuta i na kraju dodati peršunov list sitno iseckan.

Sastojci

  • 200 g graška
  • 200 g soje
  • 2 veća paradajza
  • 2 šargarepe
  • peršunov list
  • biber
  • so
  •  ulje

Varivo od soje sa kupusom

Priprema
Soja se ostavi preko noći u slanoj vodi, a sutradan ocedi i opere, pa se kuva dok ne omekša u posoljenoj vodi. Potom joj se dodaju isečeni kupus, šargarepa i paradajz, koje ste prethodno malo prodinstali na ulju. Kada se sve to izmeša sa sojom, onda treba dodati još malo, soli, bibera i peršunovog lista. Kuvati još kratko i varivo je gotovo.

Sastojci

  • 250 g soje u zrnu
  • 500 g slatkog kupusa
  • 1 veliki paradajz
  • 2 šargarepe
  • peršun list
  • biber
  • so
  • ulje

Soja

Soja je dosta zastupljena u posnoj kuhinji. Koristi se često u ishrani kao zamena za meso.
Soja je počela da se gaji još pre 5000 godina. Prema jednom izvoru soja potiče sa područja izmedju Mandžurije i Indonezije, a prema drugom soju je prvi zasadio kineski car 2800 godine pre naše ere.
Soja je u Evropu preneta oko 1800 godine i doneo ju je nemački biolog Engelbert Kempfer iz Japana. Soja je prvo počela da se gaji u Austriji i Madjarskoj, a kasnije i u ostalim Evropskim zemljama. U Srbiji se soja gaji od 1953. Prvo se koristila za ishranu stoke, a danas sve više i u ishrani ljudi i to kao, sojino brašno, mleko, sir, klice. Od nje se pripremaju šnicle, hleb, sos, supe, čorbe, variva, peciva i poslastice.
Zrno soje sadrži mnogo belančevina, koje su lako svarljive. Smatra se da su to jedine belančevine biljnog porekla, koje sadrže sve esencijalne amino kiseline, neophodne za normalan rast i razvoj organizma.
Osim belančevina, soja je izvor gvoždja i vitamina B grupe. Sadržaj ugljenih hidrata i masti je mali.

Share Button
error: Content is protected !!