Pomfrit No1

Pomfrit je omiljeni prilog uz svakojaka jela. Tako hrskavom, slanom i ukusnom krompiru teško se može odoleti. Ako ga pravite kod kuće po ovom receptu, dobićete pomfrit, koji je po ukusu sasvim ravnopravan sa onim pomfritom, koji se služi u najboljim restoranima.

pomfrit1
Priprema

Oljuštite i operite krupnije, zdrave krompire. Odsecite vrhove da bude što kockastiji. Secite krompir na tanke, približno jednake štapiće po dužini. Debljina štapića treba da bude maksimalno 1 cm, a dužina zavisi od veličine krompira. Kada ste lepo i ravnomerno iseckali krompir, štapiće potopite u vodu da odstoje 1 h. Voda će bili blago zamućena. Promešajte, pa procedite i ponovo nalijte vodu. Nek odstoji još 1 h. Ovo je potrebno da bi voda delimično izvukla skrob koji je se nalazi u krompiru. Tako se neće lepiti pri prženju i biće ukusniji.
Procedite krompir štapiće i stavite ih na ubruse ili čistu krpu, pa ih prosušite. Ovo je jako važno, jer vrelo ulje u dodiru sa vodom može biti jako opasno. Reakcija može biti takva da izazove opekotine po koži. Zato oprez i pridržavajte se recepta.
Zagrejte suncokretovo ulje u velikoj šerpi. Kada je ulje dobro zagrejano, malo smanjite temperaturu, da nije najviša i stavljajte pomfrit. Za oko 10 minuta pomfrit je gotov. Verovatno će se ispeći sve u dve ili tri ture, sami procenite. Kada je gotovo posolite ga i poslužite. Pomfrit je lepši od čipsa.

pomfrit2
Sastojci

  • 1 kg krompira
  • ½ l suncokretovog ulja
  • so
Share Button

Vegeterijanski kroketi

Ovi šareni kroketi su savršen ručak za vegetarijance, ali i za sve one, koji vole ukusne zalogaje specifičnog ukusa.Priprema

U većoj zdeli pomešati smrvljene kriške  belog hleba i sitno iseckan praziluk. Dodati smrvljen sir, jaja sitno iseckan peršun i timijan, biber i so i sve začiniti sa senfom i dobro sjediniti. Ručno formirati malo veće krokete i pržiti u dobro zagrejanom ulju u tiganju.

Posluženje

Uz vegeterijanske krokete mogu da se posluže  čeri paradajz i salata sa začinskim biljem.

Sastojci

  • 5 kriški belog hleba
  • 2 struka mladog praziluka
  • 150 g sira
  • 2  jaja
  • ½ veze  peršunovog lista
  • 1 kašičica svežeg timijana
  • 1 kašičica senfa
  • biber
  • so
  • ulje
Share Button

Boranija recept bez mesa

Ovo je recept za dobru staru boraniju bez mesa. Boranija recept bez mesa je sasvim ukusno i sasvim dovoljno glavno jelo za ručak.

Priprema

Boraniju ne treba jesti svežu, jer onda ima štetne sastojke. Dakle mora se kuvati. Preporučuje se kod raznih dijeta, ali i inače u ishrani odraslih i dece.

Ako je sezona kupite svežu boraniju, očistite je i iseckajte, ako nije onda je dobra i smrznuta. Iseckajte crveni luk i šargarepu na što sitnije komadiće.
Zagrejte malo ulja u šerpi i sipajte prvo luk. Za par minuta kad luk porumeni dodajte šargatrepu i boraniju. Mešajte nekoliko trenutaka dok povrće pusti prijatan miris, a onda nalijte vodu u šerpu i ostavite da kuva. Boranija treba da se kuva od 30 do 60 minuta u zavisnosti od sorte. Voda će da pokuva, ali ne dozvolite da pokuva skroz, jer bi boranija mogla da zagori. Po potrebi dolijte malo vode. Ovako pripremljena boranija može da bude više ili manje čorbasta što zavisi od vas.

Pred kraj treba da pripremite zapršku. Zaprška se sprema tako što se u tiganju zagreje malo ulja i doda se sitno seckani beli luk, a potom i malo brašna. Uz stalno mešanje zaprška je gotova čim luk i bršno porumene. Znači za par minuta. Zatim sipajte sadržaj iz tiganja u šerpu sa boranijom, promešajte sve. Dodajte još so, biber i sitno seckani peršunov list. Sada je vaša boranija recept bez mesa gotova.

Sastojci

  • 500 g boranije
  • 1 šargarepa
  • 1 crveni luk
  • 2 čena belog luka
  • ulje
  • brašno
  • peršunov list
  • biber
  • so

Boranija (Phaseolus vulgaris L)

Boranija spada u povrće iz reda mahunarki, kao i grašak, pasulj i sočivo. Mahunarke su inače jako hranjive, zbog sadržaja ugljenih hidrata i belančevina.
Smatra se da je boranija poreklom iz Meksika, a danas se može naći svuda u svetu.

Postoji više vrsta boranije. Razlikujemo ih po obliku i boji. Postoje okruglaste i pljosnate, sa dužom i kraćom mahunom. Boje idu od žute i zelene, pa do šarene ljubičasto žute.

Boranija sadrži u sebi dosta vode, a ostalo su ugljeni hidrati, belančevine i vlakna.

U svežem stanju se može naći na pijaci u intervalu od juna do oktobra meseca. Kada nije sezona, možete kupiti smrznutu boraniju, koja smrzavanjem ne gubi mnogo na kvalitetu.

Share Button

Spanać sa mlekom recept

Spanać je kod mnogih nepravedno zapostavljen u ishrani. Ovo je recept za spanać sa mlekom, koji se kao prilog može koristiti uz razna jela.
Priprema

Preporuka je da za ovaj recept koristite mlad spanać. Očistite spanać od peteljki i operite ga dobro u ledenoj vodi. Čist spanać potopite na nekoliko minuta u ključalu vodu, a onda ga procedite i rashladite ga hladnom vodom, da bi odmah mogli da ga seckate. Sitno ga iseckajte.
U tiganju rastopite maslac, a onda dodajte sitno seckani beli luk i brašno. Nakon par minuta sipajte pripremljeni spanać u tiganj. Potom uz mešanje treba postepeno dodavati mleko. Zatim dodati so i biber po želji. Nastavite sa mešanjem sve dok spanać ne omekša i bude u formi krema. U slučaju da ispadne previše gusto uvek možete dosuti malo mleka. Na kraju kad je spanać gotov, sačekajte nekoliko minuta da se prohladi i servirajte.

Posluženje

Ovako pripremljen spanać je odličan prilog raznim jelima. Izuzetno lepo ide uz pire krompir i jaje na oko.

Sastojci

  • 1 kg mladog spanaća
  • 3 dl mleka
  • 50 g maslaca
  • 2 kašike brašna
  • 3 čena belog luka
  • biber
  • so

Spanać (Spinacia oleracea)

Smatra se da je spanać poreklom iz Persije. Uzgaja se od davnina. Spanać uspeva od ranog povrća pa do jeseni. Postoji više vrsta spanaća. Razlikuju se po obliku lista i veličini. Listovi spanaća su izrazito zelene boje, jer sadrže mnogo hlorofila. Spanać ima malu energetsku vrednost.

Vrednost spanaća je to što je bogat mineralnim materijama i vitaminima.  Od minerala sadrži kalijum, kalcijum, magnezijum, natrijum, fosfor, sumpor, gvoždje. Sadrži i mikroelemente fluor, jod, kobalt, mangan, cink, bakar. Od vitamina sadrži vitamin C, A i gotovo sve vitamine B grupe, među kojima je i značajna folna kiselina.

Spanać jača organizam, setite se samo crtanog filma ”Mornar Popaj”. Ranije se smatralo da spanać popravlja krvnu sliku zbog sadržaja gvoždja, ali u novije vreme je utvrdjeno da folna kiselina igra važnu ulogu kod anemije. Ipak, spanać nije dobar za sve. Zbog višeg sadržaja oksalne kiseline, nije dobar za bubrežne bolesnike.

Važan savet je da spanać uvek pojedete sveže pripremljen, a ako nešto preostane, onda bacite. Ne ostavljajte u frižideru za sutra. Nitrati iz spanaća se stajanjem mogu pretvoriti u opasne nitrate, te može doći do trovanja.

Share Button

Grašak sa pirinčem

Grašak s pirinčem je ukusan prilog s primamljivim mirisom mirođije.

Priprema

Na ulju uz dosipanje po malo vode izdinstati grašak. Kada grašak omekša, dodati  biber i so.

Posebno skuvati pirinač u slanoj vodi i dodati ga pripremljenom grašku pa promešati. Na kraju grašak s pirinčem začiniti sitno iseckanim listićima mirođije.

Posluženje

Grašak s pirinčem je izvrstan prilog svinjskom kareu, ali i drugim vrstama pečenog mesa.

Sastojci

  • 500 g graška
  • 100 g pirinča
  • 1 glavica crnog luka
  • ½ veze sveže mirođije
  • biber
  • so
  • ulje

Grašak (Pisum sativum)

Grašak je poreklom s Orijenta. Najstarija nalazišta graška javljaju u neolitu. Grašak je pronađen u starogrčkim grobovima 6000 godina pre Hrista, a u južnoj Rusiji u 5000 godina starim arheološkim nalazištima. Početkom srednjeg veka grašak je prenet i u Evropu sa Istoka u vreme velikih seoba naroda.

Grašak se danas uzgaja u širom sveta, a najviše u Rusiji, Kini, Indiji i SAD.

Grašak je jednogodišnja kulturna biljka iz porodice mahunarki.

Komponente hemijskog sastava graška su: proteini, lipidi, ugljikohidrati, vitamini (C, A, B1 i B2, niacin).

Pirinač (Oryza sativa)

Pirinač je jednogodišnja biljka. Ujedno je i jedna od najstarijih uzgajanih biljki. Poreklom je iz tropskih i suptropskih krajeva Afrike i Azije, a danas se gaji i u Evropi i Americi.

Pirinač je  glavna hrana azijskih naroda. Njena potrošnja raste i u drugim delovima sveta.

Ova namirnica ima veoma veliku prehrambenu vrednost zahvaljujući svom hemijskom sastavu. Pirinač sadrži: ugljikohidrate, proteine (bogate esencijalnim aminokiselinama), lipide, masne kiseline,vitamine (B1,B2, B6, E, PP), minerale (natijum, kaliju,, kalcijum, fosfor, magnezijum, gvožđe, cink, selen i mangan i dr) i dr.

Preporučuje se naizmenično konzumirajte raznih vrsta pirinča (beli, crveni , braon) kako bi se iskoristili svi sastojci i  kontrolisala ravnoteža vlakana.

Share Button
error: Content is protected !!