Kako se pravi baklava sa orasima

Kad dođe vreme da se prave poslastice za prazničnu trpezu, pitamo se kako se pravi dobra baklava sa orasima. Evo ga recept za baklavu.baklava sa orasimaPriprema

Umesiti testo od jajeta, putera, vode i brašna i podeliti ga na tri dela. Svaki deo podeliti na 10 kuglica koje se uvaljaju u gustin i razvuku do veličine veće tacne. Redja se po 10 korica, jedna na drugu. Razvući svaku koricu do veličine tepsije, pa u podmazanu tepsiju staviti prvu koru (predlažem da ukoliko imate rernu sa ventilatorom i mogućnost samo gornjeg grijača poslije svakog razvlačenja grupice od pet kora stavite u rernu na 150 dok razvlačite sledećih deset), preko nje staviti orahe, zatim drugu koru, orahe, pa treću koru. Iseći, nije obavezno baš kao na slici, preliti sa 125 ml hladnog zejtina. Peći na 200°C  30 minuta, zatim smanjiti na 100°C  i peći još 60 minuta. Završiti pećenje za 1,5 h. Kada se baklava prohladi, preliti sirupom od 700 g šećera ukuvanog sa 0,5 l vode…(može se dodati i jedan limun isečen na kolutove ili malo limuntusa)­­­.

Baklava je gotova. Nije komplikovano kako izgleda.

Sastojci

1 jaje
125 g putera
125 ml mlake vode
400 g brašna
1 šaka gustina
200 do 300 g oraha ( ja stavila 0,5 kg)
po želji i 100 g suvog grozdja ( ja nisam stavila)
125 ml zejtina
700 g šećera
jedan limun ili malo limuntusa

Autor: Amira Handžar

Share Button

Kako se pravi domaći ajvar

Ajvar je pravi specijalitet domaće kuhinje i proizvod kojim možemo da se dičimo. Evo na koji način možete napraviti domaći ajvar kod svoje kuće:
Priprema

Ajvar se pravi od crvenih paprika. Kada ste nabavili kvalitetne paprike, dobro ih operite i pecite na roštilju ili u rerni, gde vam već odgovara. Paprike treba da su dobro pečene, sa svih strana. Okrećite ih da se ispeku ravnomerno. Pečene paprike stavljajte u šerpe i poklopite. Treba da se potpare da bi se lakše ogulila kožica. Tako poklopljene treba da odstoje nekoliko sati.
Kad dodje vreme, onda gulite kožicu sa paprika, koja treba lako da se skida. Čistite papriku od peteljki i semenki.
Paprike zatim ocedite, jer će zasigurno biti puno tečnosti posle pečenja. Posle toga treba montirati mašinu za mlevenje mesa i samleti paprike. Neki sitno seckaju paprike umesto mlevenja, ali ovo prvo je lakše.
U odgovarajuću šerpu stavite ulje i sirće, pa zagrejte na šporetu. Kada počne da vri, dodajte papriku. Dodaje se još soli, a neko doda i malo šećera. Ajvar se kuva tako minimum 1 sat, a često i duže, uz stalno mešanje. Ako ne mešate stalno, može da izgori. Mešajte ajvar drvenom varjačom. Ajvar je gotov kada se zagrebe varjačom po dnu šerpe i vidi se dno. To je znak da je ajvar dovoljno gust i gotov. Neke domaćice, ako imaju uslove, uprže ajvar u rerni, umesto u šerpi. Potrebna je samo dublja tepsija. Ovako upržen ajvar u rerni se kraće peče, odnosno tečnost iz paprika na taj način brže pokuva.
ajvar

Kada je domaći ajvar gotov, potrebno je da već imate pripremljene, sterilisane tegle u koje ćete da ga sipate. Tegle se operu pa se sterilišu u rerni na blagoj temperaturi oko 100 stepeni. Sipajte ajvar u tegle i ostavite odozgo malo prostora. Preko ajvara prelijte vrelu istopljenu mast. Mast će kad se ohladi zaštititi ajvar od kvarenja (naravno kad jedete ajvar, kašikom prethodno odstranite mast). Zatim na teglu, na kraju ide poklopac. Tegle je potrebno držati još u toploj rerni i da se postepeno hlade i nekoliko sati. Kada se tegle potpuno ohlade, odložite ih na pogodno suvo i mračno mesto.
Odnos paprika i dobijenog ajvara je otprilike 3:1. Neko dodaje i patlidžan.

Sastojci

  • 20 kg paprika
  • 1-2 dl sirćeta
  • 0,5-1 l suncokretovog ulja
  • 4 kašike soli
  • 0,5 kg svinjske masti
Share Button

Kako se prave prženice

Sigurno vam se desi da vam ostane hleba od prethodnog dana i da ne želite da ga jedete, jer je tvrd i bezukusan. Nemojte ga bacati, napravite prženice.


Priprema

Hleb isecite na šnite debljine 2 cm. Zatim u jedan tanjir ulijte mleko. U drugom tanjiru razmutite jaja, kao za kajganu i posolite.
Zagrejte ulje u tiganju. Jedan po jedan komad hleba stavljate prvo u tanjir sa mlekom, pa ga okrenete. Onda u tanjir sa jajetom, pa ga okrenete. Komadi hleba ne trebaju da budu previše natopljeni, ali ni premalo. Potom svaki komad stavljate na vrelo ulje. Sasvim je dovoljno da se prženica prži 5 minuta na jednoj i 5 minuta na drugoj strani.
Ovako pripremljene prženice su odlične za doručak ili večeru uz mlečne proizvode.

Sastojci

½ hleba
šolja mleka
2 jajeta
ulje
so

Share Button

Kako se pravi domaće kiselo mleko | Recept

Domaće kiselo mleko je lepše od kupovnog, a možete ga jednostavno pripremiti po starom tradicionalnom receptu, koji su koristile i naše bake.


Priprema

Prokuvajte u velikoj šerpi 2 l mleka, a zatim ostavite da se hladi. Odmah izvadite od te količine mleka jednu šolju. U odgovarajućoj posudi razmutite kiselu pavlaku i odvadjeno prohladjeno mleko, dolivajući ga postepeno. Mešajte konstantno, da se lepo razmuti i da nema grudvica. Umesto kisele pavlake, možete koristiti i kiselo mleko koje ste prethodno ukiselili ili kupovno.
Veći deo mleka koji se nalazi u šerpi se sporije hladi zbog veće količine, ali kada se prohladi, da više nije vrelo, nego toplo da može da se pije, to je prava temperatura. Skinite kajmak, ako ga ima (nije vam potreban) i onda dodajte razmućenu pavlaku i mešajte 3 minuta.
Ovakvo mleko odmah sipajte u pripremljene posude ili veće šolje. Posudje najbolje da je zemljano, keramičko, ali može biti i porculansko ili stakleno.
Ove sudove sa mlekom, treba poslagati u neku veću posudu, prekriti folijom i krpama, te ostaviti na toplom mestu. Možete recimo ostaviti u rerni preko noći. Ujutru ga stavite još nekoliko sati da se hladi u frižideru i onda je kiselo mleko gotovo.

Posluženje

Poslužite kiselo mleko uz pitu, proju, kačamak i druga jela. Ako vam se svidelo, setite se da ostavite jednu šolju kiselog mleka da bi je iskoristili za pravljenje nove ture.

Sastojci

  • 2 l mleka
  • 1 kisela pavlaka ili kiselo mleko
Share Button

Kako se pravi vino

Mnogi od nas imaju male vinograde u domaćinstvu ili u vikend naseljima. Ako se celokupna količina grožđa ne iskoristi u svežem stanju, dobro je od njega napraviti domaće vino za lične potrebe prema ovom pojednostavljenom načinu prerade grožđa. Kako se pravi vino? Ovako!

Berba grožđa

Iako berba ne spada u tehnologiju vina, veoma je važna operacija kao priprema za preradu grožđa. Berba je važna kako zbog tehnološke vrednosti grožđa i tako i zbog pravilne organizacije prerade.

Grožđe treba da se bere u punoj tehnološkoj zrelosti kako bi se proizvelo kvalitetno vino. Tehnološka zrelost se može odrediti na dva načina:

  1. Koriščenjem naših čula
  2. Hemijskom analizom

U domaćinstvima se, najčešće, koristi prvi način utvrđivanja tehnološke zrelosti prema sledećim karakteristikama:

  • Bobica dobija punu boju svojstvenu za datu sortu;
  • Izražen je pepeljak na bobicama;
  • Meso bobice postaje mekano;
  • Bobice se lako otkidaju sa peteljke;
  • Ukus grožđa je maksimalno sladak;
  • Grožđani sok je lepljiv.

Priprema za preradu grožđa

U organizaciji i pripremi za preradu grožđa u domaćinstvima veoma je važno :

  • Priprema vinskim sudova;
  • Priprema pribora;
  • Priprema prostora u kome će se raditi;
  • Priprema vinskog (selekcionisanog kvasca);
  • Priprema šire.

Prerada grožđa u vino

Muljanje

Muljanje je prva operacija u preradi grožđa u vino. Osnovni cilj muljanja je da se iz bobica gnječenjem dobije sok – šira. Pri tome, ne sme da se zgnječe čvrsti delovi bobica i grožđa.

Muljanjem se omogućava direktan kontakt soka sa epifitnom mikroflorom grožđa, koja inicira fermentaciju šire, odnosno nastajanje alkohola iz šećera.

Da bi se dobilo kvalitetno vino, neophodno je odvojiti peteljke od bobica ručno, odnosno pomoću specijalnih mašina u industriji.

U domaćinstvima se grožđe mulja ručno ili pomoću malih muljača, dok se u industriji koriste moćne muljače velikog kapaciteta.

Ceđenje kljuka

Ceđenje kljuka se vrši:

  • Pre fermenatcije – za bela vina
  • Posle fermentacije – za roze i crna vina.

Za proizvodnju belih vina koristi se samo šira pa je stoga potrebno kljuk odvojiti od šire pre fermentacije.

Odvajanje šire i vina od kljuka  vrši se ceđenjem.

Odvajanje samotoka

Značajna količina šire može da se odvoji od kljuka bez primene pritiska pod uslovom da se kljuk stavi na odgovarajuće mesto sa koga šira može da ističe usled slobodnog pada.  Taj deo šire je samotok od koga se dobija najkvalitetnije vino.

Slično je i sa ceđenjem kljuka nakon fermentacije roze i crnih vina.

Za ostatak kljuka primenjuje se pritisak da bi se dobila veća količina vina na kraju.

Bela vina

Zaštita šire sumporisanjem

Sastojci šire se brzo i lako vezuju za kiseonik iz vazduha pa dolazi do oksidacije, koja je nepoželjna. Zato se primenjuje sumporisanje šire, koje ima još jedan važan efekat, a to je selekcija vinskog kvasca tokom fermentacije.

Postoje različite preporuke, a jedna od njih je i ova za  količine sumpordioksida za sumporisanje šire  (g  SO2 / hl šire):

  • Normalno zrelo grožđe              7,5 – 10
  • Slabo natrulo grožđe                   15 – 20
  • Jako natrulo grožđe                     20 – 25

Sumporisanje u proizvodnji belih vina je važno i radi toga da vina ostanu svetla, odnosno da ne dobiju mrku boju.

Taloženje šire

Šira se ostavi da se istaloži pa se odvoji od taloga.

Dodavanje bentonita

Širi u sudu za fermentaciju dodaje se bentonit (specijalne glina), koji vezuje proteine, pesticide i neke oksidativne enzime, dakle jedinjenja, koja bi negativno uticala na kvalitet vina. Pošto bentonit ima veću specifičnu masu od šire, istaložiće se zajedno sa nepoželjnim sastojcima.

Dodavanje selekcionisanog kvasca

Da bi se dobilo kvalitetno vino, potrebno je širi odmah dodati pripremljen selekcionisani vinski kvasac, koji doprinosi kontrolisanom toku fermentacije.

Alkoholna fermenatacija

Sud za fermentaciju ne sme se napuniti do vrha sa širom. Oko 30% zapremine suda mora da bude prazno.

Fermentacija se odvija kao:

  • Burno vrenje
  • Tiho vrenje

Burno vrenje počinje za 2 -3 dana, a traje, zavisno od temperature, 2 – 6 dana. Šira se zamuti, pojavljuju se mehurići ugljendioksida, na površini se stvara pena  i  izgleda kao da šira ključa.

Sledi tiho vrenje; talože se odumrli kvasci, smanjuje se pojava ugljendioksida i pena nestaje.

Fermentacija traje od 7 do 14 dana, što zavisi od temperature okoline.

Posle završene fermentacije vino se mora negovati u okviru sledećih operacija.

Dolivanje

Otpražnjen prostor u sudu sa vinom treba doliti vinom da se spreči oksidacija i aktivnost štetnih mikroorganizama. Vino se spontano bistri i na dnu suda se javlja talog (odumrli kvasvi, proteini, soli vinske kiseline).

Pretakanje

Pretakanje se obavlja 2 – 4 nedelje posle  dolivanja vina. Prvo pretakanje vina je veoma važno za formiranje njegovog kvaliteta. Prvo pretakanje vina se vrši početkom decembra, a drugo pretakanje polovinom februara.

Koliko puta ćemo pretakati  vino zavisi od karaktera i sastava vina,od tehnologije i dužine vremena čuvanja. Najviše pretakanja je  u prvoj godini  (2 – 3),  u drugoj godini  do dva, a u trećoj jedno.

Sumporisanje

Odmah nakon prvog pretakanja mlado vino je potrebno sumporisati, jer je došlo u kontakt sa kiseonikom iz vazduha pa bi bez ove zaštite došlo do procesa nepoželjne oksidacije.

Bistrenje

Vino se može bistriti spontano ili uz primenu sredstava za bistrenje. Najčešće su to kombinacija želatina i tanina ili bentonit.

Preporučuje se  40 – 100 g bentonita na 100 l vina.

Filtriranje

Da bi se dobilo kristalno bistro vino, ono se mora i filtrirati. Za manje količine vina u domaćinstvu može se za filtriranje primeniti vata ili filter-papir.

Razlivanje vina u boce

Gotovo, izbistreno i filtrirano vino, razliva se u odgovarajuće, čiste boce i zatvara tako da vino ne može da bude u kontaktu sa vazduhom.

Share Button
error: Content is protected !!