Salata od hobotnice

Priprema

U ključalu vodu staviti očišćenu hobotnicu, beli luk, lovorov list, nekoliko zrna bibera i so.
Kuvati hobotnicu od 30 – 60 minuta na umerenoj temperaturi. Paziti da se ne prekuva. Kad je gotovo, procediti i odstraniti lovorov list, luk i biber, a hobotnicu očistiti od spoljašnje opne dok ne ostane rozikasto belo meso. Meso hobotnice iseckajte na kockice

Pomešati meso hobotnice sa sitno seckanim peršunom. Dodati iseckani mladi luk ili praziluk. Sok od limuna, so i biber se dodaju po želji. I na kraju začiniti sve sa velikom kašikom maslinovog ulja. Dobro sve promešati i salata je gotova. Salata treba da odstoji malo u frižideru da se rashladi i da se sve arome sjedine.

Sastojci

  • 1 kg hobotnice
  • 3 čena belog luka
  • mladi luk ili praziluk
  • 1 lovorov list
  • šaka seckanog peršuna
  • 1 limun
  • ekstra devičansko maslinovo ulje
  • biber
  • so

Hobotnica (Octopus vulgaris)


Hobotnice imaju osam pipaka i dva oka. Spadaju u mekušce, glavonošce i beskičmenjake. Žive u morima i okeanima. Nastaljuju koralne grebene, ali i druge delove okeana. Za odvraćanje predatora koriste različite metode, kao što je:  izbacivanje mastila, menjanje boje i tako se kamufliraju. Mogu brzo da se kreću kroz vodu i imaju sposobnost da se dobro sakriju. Hobotnica je odlično prilagođena za život u okeanu i odličan je lovac, ali je ponekad i plen. Omiljena hrana su joj rakovi i školjke. Neprijatelji su joj morski pas, delfin i ugor. Smatra se da danas postoji oko 300 vrsta hobotnica. Hobotnica spada medju inteligentnija morska bića.

Share Button

Posna sarma recept

Priprema

Na ulju propržiti iseckani crni luk pa dodati  pirinač i alevu papriku. Posudu skloniti sa ringle i dodati sojine pahuljice, izrendanu šargarepu, mleveno seme suncokreta, biber i so. Smesu dobro izmešati da se svi sastojci sjedine. Listove kiselog kupusa puniti sa ovom smesom i savijati. Na dno posude staviti nekoliko listova kupusa, poslagati sarme, prekriti ih listovima kupusa i dodati beli luk i lovorov list. Sarme naliti vodom da ogreznu i kada proključaju, krčkati ih na nižoj temperaturi.

Sastojci

  • 2 glavice kiselog kupusa
  • 150 g sojinih ljuspica
  • 200 g pirinča
  • 150 g  semena suncokreta
  • 1 kg glavica crnog luka
  • 7 česana belog luka
  • 2 šargarepe
  • 2 supene kašike aleve paprike
  • 1kavena kašičica bibera
  • 3 lista lovora
  • so
  • 0,5 l ulja.
Share Button

Podvarak od kiselog kupusa

Podvarak od kiselog kupusa je tradicionalno srpsko jelo, posebno omiljeno u vreme zimskih, hladnih dana.

Priprema

Za podvarak od kiselog kupusa kiseli kupus oprati i iseckati srednje sitno. U pouljenu posudu staviti veću glavicu iseckanog crnoga i belog luka i prodinstati. Zatim dodati pola količine pripremljenog kupusa i preko njega rasporediti suvo meso i slaninu i po mesu složiti drugu polovinu kupusa. Dodati vodu i kuvati dok meso i kiseli kupus omeknu.

Skuvani kupus s mesom prebaciti u vatrostalnu posudu, dodati dosta bibera, mlevene slatke paprike i lovorov list pa sve staviti u rernu da se zapeče na 200°C oko pola sata i podvarak je spreman za konzumiranje.

Posluženje

Uz podvarak sa kiselim kupusom najbolje je poslužiti pire krompir.

Sastojci  

  • 2,5 kg kiselog kupusa
  • 2 komada kobasica
  • ½ kg svinjskih rebara
  • 300 g slanine
  • 1 glavica crnog luka
  • 5 česana belog luka
  • 1 supena kašika bibera
  • 3 supene kašike mlevene slatke paprike
  • 5 listova lovora
  • ulje
Share Button

Knedle sa šljivama

Ovo je recept, koji je uvek koristila moja majka. Pahuljaste i mirisne knedle sa šljivama me podsećaju na detinjstvo i ranu mladost. Njihov perfektni ukus se mora probati i doživeti.

Priprema

Skuvati krompir kao za pire, dobro ga propasirati, dodati jaja, brašno, griz, šećer i dobro umesiti.

Ostaviti da se dobro ohladi pa od smese napraviti formu rolata i seći komade otprilike debljine 2 cm. U svaki komad staviti šljivu bez koštice i obmotati  je testom pa napraviti kuglicu veličine kajsije.

U posudu sa ključalom vodom staviti knedle, ostaviti da se kuvaju do momenta kada isplivaju na površinu. Tada su gotove. Izvaditi ih i uvaljati u pripremljene prezle. Prezle su prethodno propržene na ulju da porumene, a kada se ohlade, dodaju se šećer i cimet.

Sastojci

  • 1kg krompira
  • 250 g brašna
  • 300 g šećera
  • 300 g prezli
  • 80 g griza
  • 2 jaja
  • cimet
  • ulje

Šljiva (Prunus domestica L)

Stručnjaci veruju da je pradomovina šljive Zapadna Azija i to područje severnog Kavkaza. Šljiva se ubraja u najstarije voćne vrste na svetu.

Šljivu je u drevnim vremenima čovek koristio za ishranu. Prvi pisani podaci o šljivi poreklom su iz Grčke  (VI vek pre n.e.) Rimljani su iz Sirije preneli u Italiju više sorti plemenitih šljiva. Po naređenju rimskog imperatora Proba (232 – 282 godine n.e.) i Dioklecijana (243 – 316 godine n.e.) podizani su šljivici na Balkanskom poluostrvu pa su ih zatekli Sloveni  pri naseljavanju u ovo područje. Ova voćna vrsta se u Srbiji gaji od davnina.

Nutritivna svojstva šljive

Plod šljive je pravi mali rudnik vitamina (A, B1, B2, B3, B6, C, E, H i PP), mineralnih materija (kalijum, kalcijum, magnezijum, fosfor  i dr) i pektinskih materija, organskih kiselina, celuloze, belančevina i bojenih pigmenata-antocijana.

Plodovi šljiva mogu da budu žuti, crveni i plavoljubičasti.

Lekovitost  šljive

Šljiva je veoma delotvorna, pored ostalih,  kod sledećih bolesti:

  • anemija
  • arteroskleroza
  • artritis
  • bolesti zuba i usne šupljine
  • bolesti srca i krvnih sudova
  • bronhitis
  • depresija
  • opstipacija
  • pad imuniteta
  • povišeni nivo holesterola
  • pojava bora na koži
  • problemi sa crevima i organima za varenje
  • poremećaj metabolizma
  • problemi sa jetrom

Šljiva deluje kao moćan antioksidant i odlikuje  se najvećim prirodnim laksativnim delovanjem.

Share Button

Ćufte u paradajz sosu

Jedno os svakako omiljenih jela su ćufte u paradajz sosu. Probajte!

Priprema

Dobro umesiti mleveno meso (dva puta mleveno), hleb natopljen u mleku, jaje, sitno iseckan crveni  i i beli luk kao i peršun, so i biber. Od te mase praviti loptice. Formirane loptice treba da se uvaljaju u brašno i da se prže na dobro zagrejanom ulju dok se na njima ne uhvati žuta korica. Ćufte izvaditi i ostaviti sa strane dok se ne napravi sos u koji će se stavljati.

U  ulje staviti dve kašike belog brašna i malo ga propržiti. U to dodati beli luk i paradajz sos. Promešati, upržiti i sipati vodu u meri koja obezbeđuje odgovarajuću gustoću smese. Potom se u dobijeni sos stavljaju ćufte i kuvaju dok se ćufte podignu na površinu.

Posluženje

Ćufte u paradajz sosu se poslužuju sa krompir pireom.

Sastojci

  • 500 g junećeg mlevenog mesa
  • 1 jaje
  • paradajz sos
  • 1 komada hleba natopljenog u mleku
  • 2 supene kašike brašna
  • 1 vezica lista peršuna
  • 2 glavice crvenog luka
  • 1 česno belog luka
  • 2 supene kašike mleka
  • voda
  • so
  • biber
  • ulje

PARADAJZ (SOLANUM LYCOPERSICUM)

Poreklo paradajza

Pradomovina paradajza su Srednja i Južna Amerika. Paradajz je bio kultiviran još u vreme Asteka i Inka oko 200. prije nove ere. Njegove semenke su arheolozi pronašli južno od Meksiko City-ja. U Evropi se prvi put pojavio 1498. godine u Španiji i Portugaliji u periodu Kolumbovih putovanja.  Veruje se da je paradajz  u Evropu doneo istraživac Kortez, posle zauzimanja grada Tenoctitlana (današnji Meksiko) oko 1520. godine. Prve pisane podatke o paradajzu napravio je italijanski lekar i i botaničar Pjer Andre Matiolij 1544. godine. Nosio je i nazive: Zlatna jabuka (Pomi d’oro), Peruanska jabuka,  jabuka ljubavi  i dr.

Nutritivna svojstva paradajza

Paradajz je jednogodišnja biljka u područjima sa umereno kontinentalnom klimom, a u predelima Južne i Srednje Amerike je višegodišnja biljka.

U ishrani se koristi samo plod biljke. Lišće  nije za upotrebu, jer sadrži  toksični alkaloidi. Plod  paradajza može da bude:  crven, žut, narandžast, zelen, ljubičast ili braon boje.

Osnova nutritivne vrednosti paradajza su vitamini (C, B1, E, K) i mineralne materije (kalijum, natrijum, magnezijum, kalcijum, gvozđe, mangan, bakar i dr), a sadrži i belančevine, ugljikohidrate,  likopen, karotenoid, organske kiseline, fnolna jedinjenja (hlorogenska kiselina, kofeinska kiselina i dr).

Lekovitost paradajza

Zbog sadržaja nutritivno visokovrednih sastojaka paradajz je delotvoran u održavanju dobrog zdravlja organizma i to:

  • pruža zaštitu od nastanka arteroskleroze
  • pruža zaštitu od nastanka infarkta srca
  • sprečava trombozu
  • smanjuje loš holesterol
  • snižava krvni pritisak
  • reguliše metabolizam
  • izbacuje suvišnu tečnost iz organizma
  • deluje protiv anemije
  • reguliše probavu
  • pozitivno deluje na bolesti jetre
  • pozitivno deluje na bolesti pankreasa
  • sprečava pojavu reume
  • sprečava pojavu malignih bolesti
  • okrepljuje i čisti organizam
  • poboljšava celokupno stanje organizma.

U slučajevima kada se paradajz koristi u lekovite svrhe, preporučljivo je da se konzumira u vidu sveže napravljenog soka i to dnevno najmanje 200 ml.

Share Button
error: Content is protected !!